Novosti

Međunarodna noć šišmiša obilježava se od 1997. godine, posljednji vikend u kolovozu, pod okriljem Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS). Republika Hrvatska je stranka Sporazuma od 2000. godine kada je donesen i Zakon o njegovom potvrđivanju.

Zadnji vikend u kolovozu u protekle dvije godine održavali smo različite edukativne i zabavne programe u našem Prezentacijskom centru "Adrion – srce planine" kako bi prenijele znanje o ovim jedinim letećim sisavcima koji su ugroženi. S obzirom na lošu epidemiološku situaciju ove godine ćemo 24. Međunarodnu noć šišmiša obilježiti on-line.

Pratite nas ovog vikenda, sudjelujte u novim izazovima i osvojite vrijedne nagrade. Proučite, upoznajte i istražite šišmiše.

Sve vrste šišmiša u Hrvatskoj zaštićene su zakonom, jedna su od najugroženijih skupina životinja, a njihova uloga u očuvanju zdravlja ekosustava i očuvanju biološke ravnoteže je nezamjenjiva. Očuvanje šišmiša znači i očuvanje našeg zdravlja, naše poljoprivrede i našeg šumarstva.

Činjenica da imaju samo jednog mladunca tijekom jedne sezone, čini ovu skupinu životinja tako osjetljivom, osobito zbog gubitka staništa uvjetovanog djelovanjem čovjeka (prekomjerno krčenje šuma, korištenje pesticida i zaštitnih sredstava u poljoprivredi) i razvojem civilizacije. Šišmiše je zabranjeno hvatati, uznemiravati i ubijati, a osobito za vrijeme hibernacije i razmnožavanja ne smije ih se ometati jer stres može dovesti do nepotrebnog trošenja energije i uginuća jedinki.

Šišmiše prate neistine od davnina, nekada su bili ozloglašeni zbog praznovjerja, mitova i legendi, a danas zbog pandemije koronavirusa koji uzrokuje COVID-19.

Niti jedna vrsta šišmiša koja obitava u Hrvatskoj nema korona viruse koji prelaze na druge životinje, niti čovjeka.

1. Šišmiši ne prenose COVID-19. COVID-19 se prenosi s čovjeka na čovjeka.

2. Ne postoje dokazi da su šišmiši izravno zarazili ljude COVIDom-19. Provedena znanstvena istraživanja pretpostavljaju da se radi o nizu događaja koji su mogli uključiti šišmiše, ali jedino putem neke druge životinje koja je djelovala kao posrednik u prijenosu ove bolesti.

3. Na svijetu je zabilježeno više od 1400 vrsta šišmiša. Mnoge su se vrste prilagodile urbanom okolišu, žive u vrtovima, gradskim parkovima, ispod mostova te ne predstavljaju ni najmanju prijetnju ljudima.Šišmiši pružaju ogromnu korist, vrijednu milijarde dolara godišnje, uključujući oprašivanje, rasprostranjivanje sjemenki i kontrolu štetočina.

4. Mnoge vrste šišmiša su ugrožene i trebaju našu pomoć kako bi opstale. Velik broj vrsta šišmiša zaštićeno je CMS konvencijom i EUROBATS sporazumom. No za očuvanje šišmiša i njihov opstanak potrebno je učiniti mnogo više diljem svijeta. Ubijanje šišmiša neće imati nikakve učinke na širenje COVIDa-19, a negativno će utjecati na status očuvanja njihovih populacija.

5. Tijekom 2006. godine i širenja ptičje gripe pozivalo se na uklanjanje ptica močvarica i isušivanje vlažnih staništa, što je još jedan primjer pogrešno usmjerenog rješavanja zaraze.