PARK PRIRODE BIOKOVO ZATVOREN JE ZA POSJEĆIVANJE!

Planinarske, pješačke i biciklističke staze

Istražite Biokovo pješačenjem po brojnim stazama

Individualno ili organizirano planinarenje

U Parku je moguće individualno i organizirano planinarenje.

Posjetitelji mogu prema planinarsko-turističkoj karti na terenu obići mnoštvo puteva i staza:

• Poučni ekološki put "dr. fra Jure Radić"
• Biokovska planinarska staza – BPS
• pristup sa primorske strane – sjeverozapadni, središnji i jugoistočni dio Biokova
• pristup sa zagorske strane

Planinarsko-turističku kartu moguće je kupiti po cijeni od 45,00 kn moguće je kupiti u Prezentacijskom centru „Adrion - srce planine“, na adresi Franjevački put 2A u Makarskoj.

Posjetitelji na osnovu svojih fizičkih sposobnosti i prema svojim željama mogu birati lake, srednje teške i teške planinarske ture, kao i kombinaciju pješačkih tura sa prijevozom.

HGSS karta za preuzimanje

Rodićeva cesta

Zbog nedostatka prometnica u XIX. stoljeću u Dalmaciji, Dalmatinski sabor uvidio je vojnu i trgovačku važnost puta koji bi spajao Makarsko primorje sa zabiokovljem i Hercegovinom, koja je još uvijek bila pod Osmanlijskim carstvom. Radovi na cesti prema projektu satnika Gustava Blondeina, započeli su 1876. godine pod pokroviteljstvom dalmatinskog namjesnika baruna Gavrila Rodića, koji se uvelike zauzeo za njenu izgradnju. Upravo zbog toga, cesta nosi njegovo ime. U izgradnji ceste uz II. pukovniju Austro-ugarske vojske, svojim dobrovoljnim radom sudjelovalo je lokalno pučanstvo makarskog i vrgoračkog kraja. Cesta vodi iz Makarske preko prijevoja Staza do sela Kozica gdje se spaja sa glavnom cestom Dalmacije (Zadar-Dubrovnik), širine je 5,50 metara, dužine 32 kilometra od čega se 16 kilometara nalazi unutar Parka prirode Biokovo. Izgradnja ceste stajala je milijun i pol forinti, a svečano je otvorena 30. svibnja 1878. godine. Do sedamdesetih godina 20. stoljeća, kada je izgrađena magistralna cesta Makarska – Vrgorac bila je glavna poveznica Makarskog primorja sa zabiokovljem i Hercegovinom.

VLAVDAJVĆI FRANJO JOSPI I. CESAR AVSTRIJSKI BVDVČ NAMJESTNIKOM BARVN GAVRIL RODIĆ KOTARSKIM POGLAVAROM VITEZ IVAN Dr LVXARDO OVA CESTA PROZVANA BARVN RODIĆ NACRTANA BI PO SATNIKV VIT. G BLONDEINV SVDJELOVANJEM PVKA SAGRADJENA OD SATNIJA 18 OBKOPNKIKA 8 I 9 MJERNIKA II PVKOVNIJE OTVORENA G. MDCCCLXXVIII.“

* Prijevod natpisa na spomeniku u Kozici koji je srušen nakon Drugoga svjetskog rata na suvremeni hrvatski jezik: "Vladajući Franjo Josip I. cesar Austrijski buduć namjesnikom barun Gavril Rodić kotarskim poglavarom vitez Ivan dr. Lužaro ova cesta prozvana barun Rodić nacrtana bi po satniku vitezu G. Blondeinu sudjelovanjem puka sagrađena od satnija 18 okolopnika 8 i 9 mjernika II. pukovnije otvorena g. 1878."

Francuska cesta poviše Brela

Cesta se gradila 1810.-1811. godine, prema projektu Frane Zavorea koji je još 1787. napravio plan cestovne mreže u Dalmaciji, ali nikad nije bila dovršena. Građena je, bolje reći položena, na strmini Biokova, između 357.41 i 443.73 metara nadmorske visine. Uspon ne prelazi 6 %, što ju je trebalo činiti veoma ugodnom za vožnju zaprežnih kola, jahanje i hodanje.

„Francuska cesta“ predstavlja iznimni graditeljski doprinos u cestogradnji s početka 19. stoljeća. Nije nikad bila dovršena, pa je moguće rekonstruirati sve faze njezine gradnje – od uspostave operativne rampe kojom se pristupalo trasi, do gradnje suhozidnih podzida i pokosa, bankina s jedne ili obje strane ceste, stratifikacije cestovnog postroja od krupnog kamena i s dvostrukim slojem šljunka različite gradacije. Moguće je zamisliti rad specijaliziranih i priučenih graditelja koji su istodobno, na više mjesta, s obje strane ceste, polagali njezinu trasu, negdje samo do „kalupa” koji je koji put oblikovan podzidom s jedne i zasjekom u stijenu s druge strane, ili s podzidima s obje strane ceste, gdje je trebalo nasuti kamen i šljunak.

Planinarske staze

1. Podgora/Srida sela – Vrutak – Staza – Podgogovik
Vrijeme uspona: 2.30 h
Težina staze: lagana

2. Tučepi/Srida sela – Sv. Kate – Mali vrv – Badališće – Ravna Vlaška
Vrijeme uspona: 4 h
Težina staze: srednje teška

3. Tučepi/Grubišići – Logršća Voda – Kolovrat – Lađana
Vrijeme uspona: 3. 30 h
Težina staze: srednje teška

4. Makarska Kotišina – Pržinovac – Štrbina – Vošac
Vrijeme uspona: 4 h
Težina staze: srednje teška

5. Makarska Makar – Kruška – Štrbina – Vošac
Vrijeme uspona: 3 h
Težina staze: srednje teška

6. Makarska Makar – Kruška – Štrbina – Babina Vrklja – Sv. Jure
Vrijeme uspona: 7 h
Težina staze: teška

7. Makarska
Veliko Brdo/Baškovići – Miletin bor – Prasina dolac – Baškovića staje – Lokva
Vrijeme uspona: 5 h
Težina staze: srednje teška

8. Makarska Veliko Brdo – Križice – Štropac – Duboki dolac – Babina Vrklja – Sv. Jure
Vrijeme uspona: 7 h
Težina staze: teška

9. Baška Voda Bast – Korito – Osićine – Sv. Ilija
Vrijeme uspona: 6 h
Težina staze: teška

10. Brela/Kričak – Sv. Kajo – Nevistina stina – Sokolove staje – Sv. Nikola
Vrijeme uspona: 2.30 h
Težina staze: lagana

11. Brela Gornja/Subotišće – Sv. Nikola – Bukovac
Vrijeme uspona: 3 h
Težina staze: srednje teška

12. Šute – Kamenica – Šutine staje – Vraca – Sv. Ilija
Vrijeme uspona: 7 h
Težina staze: teška

13. Brzice – Kaoci – Podrašac – Studenci – Lokva

Vrijeme uspona: 6 h
Težina staze: srednje teška

14. Milići – Očeski – Sv. Jure
Vrijeme uspona: 5 h
Težina staze: teška

15. Vrh Turije – Lozovac – Ljubović – Sv. Jure
Vrijeme uspona: 6 h
Težina staze: teška

16. Župa/Roglići – Čulija – Sutvid – Sv. Rok
Vrijeme uspona: 3.30 h
Težina staze: srednje teška

17. Veliki Godinj – Goli brig – Manastirine / "Planinarski put Josipa Bašića"
Vrijeme uspona: 3 h
Težina staze: srednje teška

18. Gomila – Zakučje – Stružine – Manastirine
Vrijeme uspona: 4 h
Težina staze: lagana

19. Biokovska planinarska staza (BPS) – Bartulovići (Brela Gornja) - Šošići (Gornje Igrane)
Vrijeme uspona: višednevna tura
Težina staze: teška