Natura 2000

Ekološka mreža Natura 2000

Ekološka mreža Natura 2000 najveća je koordinirana mreža zaštićenih područja u svijetu, koja predstavlja najvažniji alat Europske Unije u službi zaštite prirode. Rasprostire se kroz sve države članice EU te čini oko 18 % ukupnog teritorija, a uključuje morska, slatkovodna i kopnena staništa. Njezin je primarni fokus očuvanje te obnavljanje povoljnog stanja mnogih ugroženih i rijetkih vrsta te prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova navedenih u EU Direktivama.

Zakonodavnu osnovu Natura 2000 ekološke mreže čine EU Direktive – Direktiva o očuvanju divljih ptica (Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC) i Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC). Na temelju tih dokumenata države članice odabiru područja koja su usklađena sa preciznim znanstvenim kriterijima. U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) te Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/2019). Uredbom je utvrđena nadležnost javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže te upravljanje i donošenje planova upravljanja ekološkom mrežom.

Sukladno Direktivama, u Hrvatskoj je određeno 38 područja očuvanja značajna za ptice (POP) i 745 područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS), uključujući vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (vPOVS) i posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS). Ona zajedno objedinjuju 36,67 % kopnenog teritorija i 16, 26 % obalnog mora, uspostavljajući Ekološku mrežu Republike Hrvatske.

Na području Parka prirode Biokovo tri su Natura 2000 područja - HR5000030 Biokovo (PPOVS) i HR2001350 Podbiokovlje (POVS) te HR1000030 Biokovo i Rilić (POP), kojima upravlja JU Park prirode Biokovo. 

POP Biokovo i Rilić (HR1000030) zauzima površinu od 37.433 ha te obuhvaća Park prirode i planinu Rilić. Na ovom području zabilježeno je ukupno 117 vrsta ptica, od kojih je 16 ciljnih. Od ukupne veličine populacija idućih vrsta u Hrvatskoj, tu se nalazi čak 8 % populacije surog orla (Aquila chrysaetos), 6,7 % populacije jarebice kamenjarke (Alectoris graeca) te 4,3 % populacije vrtne strnardice (Emberiza hortulana). Osim toga, ovo je područje migratorni koridor za škanjca osaša (Pernis apivorus) i ždrala (Grus grus).

PPOVS Biokovo (HR5000030) se sa svojih 19.327 ha nalazi na prostoru istoimenog brdskog masiva te Parka prirode, sa najvišim vrhom Sv. Jure (1.762 m n. v.). Od šuma na području Biokova većinu površine zauzimaju širokolisne listopadne šume, uglavnom bukve, jele i crnog bora. Osim što pruža raznoliki spektar geomorfoloških fenomena i formacija (špilje, jame, ponikve, škrape itd.), različitih klimatskih uvjeta te vegetacijskih pojasa (od mediteranskog do alpinskog), Biokovo tvori stanište za raznoliku podzemnu i nadzemnu faunu i oko 1.500 vrsta biljaka, među kojima su neke endemične i reliktne vrste. Ovo Natura 2000 područje važno je za stanišni tip (8310) Špilje zatvorene za javnost, a uključuje i 12 ciljnih stanišnih tipova, od kojih najveću površinu tvore istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) (62A0) te karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom (8210). Također ovo područje je važno i za 14 ciljnih vrsta životinja: mosorsku guštericu (Dinarolacerta mosorensis) i zmiju crvenkrpicu (Zamenis situla), dvije vrste leptira – danju medonjicu (Euplagia quadripunctaria) i dalmatinskog okaša (Proterebia afra dalmata = Proterebia phegea dalmata), biljku Skopolijevu gušarku (Arabis scopoliana), pet vrsta sisavaca, među kojima je vuk (Canis lupus),  dinarski voluhar (Dynaromis bogdanovi) i dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii). Istraživanja i monitoring dugokrilog pršnjaka u sklopu redovnih aktivnosti Ustanove provode se od 2018. godine u jami Jamini koja se nalazi u Parku prirode Biokovo. U jami je tijekom prijašnjih istraživanja (2003./2004.) zabilježena kolonija od 3000 jedinki dugokrilog pršnjaka u proljetnom migracijskom razdoblju te je jama uvrštena na popis UNEP/EUROBATS međunarodno važnih podzemnih skloništa za šišmiše i ovu vrstu. Biokovo je također važan mediteranski lokalitet i za četiri saproksilna kornjaša (Cerambyx cerdo, Morimus funereus, Rosalia alpina i  Lucanus cervus). 

POVS Podbiokovlje (HR2001350) zauzima 1.479 ha te se većinskim dijelom sastoji od poljoprivrednih površina poput: maslinika, voćnjaka, vinograda, šumaraka i sl., zatim suhih travnjaka i makija hrasta crnike. Ovo je područje važno za ciljne vrste žuti mukač (Bombina variegata) i crvenkrpica (Zamenis situla) te špilju Podrum, koja je tipski lokalitet za špiljsku vrstu kornjaša Laneyriella staudacheri.