Natura 2000

Ekološka mreža Natura 2000

Ekološka mreža Natura 2000 najveća je koordinirana mreža zaštićenih područja u svijetu, koja predstavlja najvažniji alat Europske Unije u službi zaštite prirode. Rasprostire se kroz sve države članice EU te čini oko 18 % ukupnog teritorija, a uključuje morska, slatkovodna i kopnena staništa. Njezin je primarni fokus očuvanje te obnavljanje povoljnog stanja mnogih ugroženih i rijetkih vrsta te prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova navedenih u EU Direktivama.

Zakonodavnu osnovu Natura 2000 ekološke mreže čine EU Direktive – Direktiva o očuvanju divljih ptica (Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC) i Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC). Na temelju tih dokumenata države članice odabiru područja koja su usklađena sa preciznim znanstvenim kriterijima. U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) te Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/2019). Uredbom je utvrđena nadležnost javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže te upravljanje i donošenje planova upravljanja ekološkom mrežom.

Sukladno Direktivama, u Hrvatskoj je određeno 38 područja očuvanja značajna za ptice (POP) i 745 područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS), uključujući vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (vPOVS) i posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS). Ona zajedno objedinjuju 36,67 % kopnenog teritorija i 16, 26 % obalnog mora, uspostavljajući Ekološku mrežu Republike Hrvatske.

Na području Parka prirode Biokovo tri su Natura 2000 područja - HR5000030 Biokovo (PPOVS) i HR2001350 Podbiokovlje (POVS) te HR1000030 Biokovo i Rilić (POP), kojima upravlja JU Park prirode Biokovo. 

POP Biokovo i Rilić (HR1000030) zauzima površinu od 37.433 ha te obuhvaća Park prirode i planinu Rilić. Na ovom području zabilježeno je ukupno 117 vrsta ptica, od kojih je 16 ciljnih. Od ukupne veličine populacija idućih vrsta u Hrvatskoj, tu se nalazi čak 8 % populacije surog orla (Aquila chrysaetos), 6,7 % populacije jarebice kamenjarke (Alectoris graeca) te 4,3 % populacije vrtne strnardice (Emberiza hortulana). Osim toga, ovo je područje migratorni koridor za škanjca osaša (Pernis apivorus) i ždrala (Grus grus).

PPOVS Biokovo (HR5000030) se sa svojih 19.327 ha nalazi na prostoru istoimenog brdskog masiva te Parka prirode, sa najvišim vrhom Sv. Jure (1.762 m n. v.). Od šuma na području Biokova većinu površine zauzimaju širokolisne listopadne šume, uglavnom bukve, jele i crnog bora. Osim što pruža raznoliki spektar geomorfoloških fenomena i formacija (špilje, jame, ponikve, škrape itd.), različitih klimatskih uvjeta te vegetacijskih pojasa (od mediteranskog do alpinskog), Biokovo tvori stanište za raznoliku podzemnu i nadzemnu faunu i oko 1.500 vrsta biljaka, među kojima su neke endemične i reliktne vrste. Ovo Natura 2000 područje važno je za 8.310 špilja zatvorenih za javnost te uključuje 12 ciljnih stanišnih tipova, od kojih najveću površinu tvore istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) (62A0) te karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom (8210). Također ovo područje je važno i za 14 ciljnih vrsta životinja: mosorsku guštericu (Dinarolacerta mosorensis) i zmiju crvenkrpicu (Zamenis situla), dvije vrste leptira – danju medonjicu (Euplagia quadripunctaria) i dalmatinskog okaša (Proterebia afra dalmata = Proterebia phegea dalmata), biljku Skopolijevu gušarku (Arabis scopoliana), pet vrsta sisavaca, među kojima je vuk (Canis lupus),  dinarski voluhar (Dynaromis bogdanovi) i dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii). Istraživanja i monitoring dugokrilog pršnjaka u sklopu redovnih aktivnosti Ustanove provode se od 2018. godine u jami Jamini koja se nalazi u Parku prirode Biokovo. U jami je tijekom prijašnjih istraživanja (2003./2004.) zabilježena kolonija od 3000 jedinki dugokrilog pršnjaka u proljetnom migracijskom razdoblju te je jama uvrštena na popis UNEP/EUROBATS međunarodno važnih podzemnih skloništa za šišmiše i ovu vrstu. Biokovo je također važan mediteranski lokalitet i za četiri saproksilna kornjaša (Cerambyx cerdo, Morimus funereus, Rosalia alpina i  Lucanus cervus). 

POVS Podbiokovlje (HR2001350) zauzima 1.479 ha te se većinskim dijelom sastoji od poljoprivrednih površina poput: maslinika, voćnjaka, vinograda, šumaraka i sl., zatim suhih travnjaka i makija hrasta crnike. Ovo je područje važno za ciljne vrste žuti mukač (Bombina variegata) i crvenkrpica (Zamenis situla) te špilju Podrum, koja je tipski lokalitet za špiljsku vrstu kornjaša Laneyriella staudacheri.