Novosti

Svjetski dan voda međunarodni je dan koji se obilježava 22. ožujka, a njegovim obilježavanjem slavi se voda i podiže svijest o dvije milijarde ljudi koji trenutno žive bez pristupa sigurnoj vodi. Na konferenciji UN-a u Rio de Janeiru u prosincu 1993. godine, odlučeno je da će se svake godine na ovaj datum diljem svijeta obilježavati Dan voda. Već 29 godina, kroz više od 30 svojih organizacija, Ujedinjeni narodi naglašavaju temu vode kroz sva glavna fokusna područja, odajući priznanje važnosti vode i potičući na aktivnosti koje vode ka ostvarenju 6. cilja održivog razvoja: Voda i odvodnja za sve do 2030. godine.

Ove godine u fokusu su podzemne vode, a uz slogan „UČINIMO NEVIDLJIVO VIDLJIVIM“ ističe se kolika je njihova važnost. Unatoč činjenici da ih ne vidimo, njihov je učinak vidljiv svugdje. Gotovo sve tekuće slatke vode svijeta su podzemne vode i osnova su opskrbe vodom za piće, za sustav odvodnje, poljoprivredu, industriju i ekosustave.

Podzemne vode su vode koje se nalaze pod zemljom, u vodonosnicama, koji su geološke formacije stijena, pijeska i šljunka i u stanju su zadržati vodu. U mnogim područjima podzemne se vode prekomjerno koriste, iz vodonosnika se zahvaća više vode nego što se u njima obnavlja putem kiše i snijega. Onečišćenje podzemnih voda veliki je problem za čije rješenje mogu biti potrebna desetljeća, čak i stoljeća. Na nekim mjestima ni ne znamo koliko se vode nalazi pod našim nogama, što znači da možda ni ne uspijevamo iskoristiti taj vitalni vodni resurs. Uz pogoršanje klimatskih promjena, podzemne vode postajat će sve važnije. Moramo zaštititi podzemne vode od onečišćenja i koristiti ih održivo, uravnotežujući potrebe ljudi i planeta. Vitalna uloga podzemnih voda za sustave vodoopskrbe i odvodnje, poljoprivredu, industriju i ekosustave te prilagodbu klimatskim promjenama mora biti odražena u stvaranju politika održivog razvoja.

Izvješće UN-a o razvoju svjetskih voda bit će predstavljeno dan uoči Svjetskog dana voda na svečanosti otvaranja 9. Svjetskog foruma o vodama u Dakaru, Senegal. Nalazi izvješća pružit će alate i znanja za formuliranje i provedbu održivih politika voda te ponuditi najbolje prakse i analize za poticanje ideja i akcija za bolje upravljanje u sektoru voda.

KAKVA JE SITUACIJA SA VODOM NA BIOKOVU?

Biokovski hrbat oblikovan je u mezozoijskim vapnencima, koji propuštaju vodu. Nakon što kišnica padne na vapnenac, voda jednim dijelom ponire, drugim dijelom otječe, a trećim isparava. Voda koja se skuplja pod zemljom, otječući nailazi na flišnu barijeru koja ne propušta ili slabo propušta vodu. Zbog toga na kontaktu krednih vapnenaca i eocenskog fliša, duž Makarskog primorja i Zabiokovlja, postoji veći broj izvora, od kojih se neki uz primorje potocima slijevaju prema moru. Veći izvori su Vepric (100 L/sek), Vrutak iznad Makarske (50 L/sek), izvori Vrutak (50 L/sek) i Grebice kod Podgore (50 L/sek), Smokvina u Bastu i drugi.

Ti izvori i vodotoci izdašniji su u razdoblju topljenja snijega na Biokovu, dok ih jedan dio presušuje u ljetnom periodu.

Kada je kontakt vapnenačkih stijena i fliša na morskome dnu, odnosno na mjestima gdje vapnenačke stijene dopiru do mora, voda izbija na morskom dnu u obliku slatkovodnih izvora – vrulja. Ovaj fenomen hidrografije krša zapaža se na morskoj površini posebno u jesenskom, zimskom i proljetnom periodu. Jedna od najvećih i najpoznatijih vrulja u Jadranu, nalazi se na lokalitetu «Vrulja», između Piska i Brela. Taj izvorski kompleks koji izbija po cijelom obodu zaljeva, može se promatrati sa prijevoja Dubci (288 m), gdje se biokovske stijene strmo ruše u more. Duž Makarskog primorja vrulja još ima između Podgore i Drašnica – Mala Vrulja i Klokun, te u uvali Žrnovnica kod Gradca.

Zbog oskudice izvorne vode čovjek je na Biokovu uglavnom bio i još uvijek je upućen na kišnicu, koja se sabire u raznim manje propusnim površinskim udubljenjima nastalim prirodnim (lokve, kamenice) ili umjetnim putem (bunari).

U prošlosti su, u opskrbi vodom na Biokovu, veliko značenje imale i jame ledenice u kojima se led zadržava tokom cijele godine. Siromašno stanovništvo vadilo je led iz tih ledenica i na magarcima ih prenosilo i prodavalo u Primorju za turističke potrebe (npr. jama Stara ledenica, Mucića ledenica i druge).

Javna ustanova „Park prirode Biokovo“ ove godine će obilježiti Svjetski dan voda već tradicionalno u suradnji sa volonterkama DM-a, poslovnica Makarska, čišćenjem bunara Vodice, a na području Brela Gornjihs ciljem osiguranja rezervoara vode za životinje u Parku, te očuvanja važnih staništa i vrsta koje u njima obitavaju.

#WorldWaterDay