Novosti

Posljednjih dana po našim medijima, ali i u medijima u susjedstvu možemo posvjedočiti člancima koji govore o „iznenađujućoj“ aktivnosti poskoka (Vipera ammodytes) za ovo doba godine, kao i o pojavljivanju nove vrste zmije u Hrvatskoj – ljutice koja po svojim obilježjima odgovara poskoku, samo što nema roščić.

Riječ je o izjavama gospodina Ivice Buljubašića, koji priča o vlastitim iskustvima, ali i prenosi susret mladog bračnog para s jednom zmijom, koji su mu poslali fotografiju. Iako je gospodin lovac i ne sumnjamo da se tijekom boravka u prirodi nagledao zmija, ipak moramo dodati ispravke u objavljenu priču. Ima li razloga za zabrinutost i paniku? Nema.

Ne bi li trebali već spavati?

Osvrnimo se prvo na aktivnost poskoka. Istina, listopad je i u nekim dijelovima Hrvatske, posebice na većim nadmorskim visinama, već su u nekoj mjeri niske temperature, barem preko noći. No preko dana je još uvijek na mnogim mjestima dovoljno sunčano, stoga su i temperature dovoljno visoke da zmije, pa tako i poskoci, ipak izađu van iz svojih podzemnih staništa. To je sasvim uobičajena pojava, do nje više-manje dolazi svake godine, samo ne nužno uvijek na istim mjestima u Hrvatskoj. Čak štoviše, moguće je da za vrijeme blagih zima zmije izađu i sunčaju se na snijegu. To je vrlo čest slučaj s riđovkama (Vipera berus) u npr. Švedskoj, ali nije nemoguće da se takav prizor vidi i kod nas.

Neuobičajeno da je poskok na 1600 m n.m.v.?

Ni ovo nije neuobičajeno, niti nešto posebno rijetko. Poskoka ima čak i na najvišem vrhu Hrvatske – Sinjalu (1831 m n.m.v.), na Dinari.

Nova vrsta ljutice na Biokovu?

Kratko i jasno – ne. Nije riječ o novom pripadniku faune hrvatskih zmija, već je riječ o pogrešnoj identifikaciji. Naime, svega trećina medija koji su objavili članak na ovu temu je uopće prenijelo izvornu fotografiju. Dotična fotografija, iako slabije kvalitete, jasno prikazuje ni manje ni više nego – poskoka, i to „školskog primjerka“. Roščić jest teže vidljiv, zbog kvalitete, ali je sigurno tu. Iz priložene fotografije se ne može izvući nikakav konkretan zaključak glede duljine viđene zmije. Prosječna duljina odraslog poskoka u Hrvatskoj rijetko seže iznad 80 centimetara.

Poskok može biti bez roščića – može ga izgubiti kao posljedicu ozljede, ili posljedica komplikacija pri presvlačenju kože. U oba slučaja bi se navrh njuške, barem neko dulje vrijeme, vidjelo ožiljkasto tkivo.

Prilikom identifikacije bilo koje životinje ne smije se „skakati na prvu loptu“. Determinacija nije igra pogađanja. I nikad se ne gleda samo jednu karakteristiku, već se uvijek mora zajedno gledati skup odlika koje su svojstvene za pojedinu vrstu. Pri tome treba obraćati pažnju i na podatke poput područja rasprostranjenja. Ljutica iz Grčke, na koju se aludira, teško bi samostalno došla do Biokova. No šansa da bi ju netko donio pa pustio je toliko mala da ju slobodno možemo zanemariti. Uostalom, nije ni bitno – jedinka s Biokova sigurno je poskok.

Što da napravimo?

Kroz prirodu se krećite primjereno obučeni i s primjerenom obućom na nogama. Susreti sa zmijama u prirodi nisu toliko česti jer se one u većini slučajeva trude izbjegavati ljude. Ako ju ipak susretnete, ponavljamo – bez panike. Svakako je korisno probati fotografirati svaku uočenu jedinku, kako bi stručnjaci fotografirane zmije mogli prepoznati i zabilježiti nalaz. Naravno, nemojte zaboraviti dojaviti gdje, kada i tko je fotografirao. Ukoliko niste sigurni je li riječ o otrovnici ili ne, znajte da ako ste na udaljenosti oko 1 – 2 m od zmije ste na sigurnome. To čak vrijedi i za naše zmije otrovnice iz porodice ljutica, uključujući poskoka. Fotografije možete poslati na info@hhdhyla.hr , a odgovorit ćemo vam u najkraćem mogućem roku.

Za kraj...

Zmije nisu bauk. One imaju svoje važno mjesto u ekosustavima te susret i suživot s njima nije niti strašan niti problematičan kao što mnogi misle. Nema nikakve potrebe za iščuđavanjem i dizanjem panike.

Autor teksta: Mladen Zadravec, herpetolog s dugogodišnjim iskustvom u istraživanju poskoka i ostalih otrovnica u Hrvatskoj, sa zmijama radi od 2004. godine. Diplomirao je 2014. godine upravo na poskoku, a trenutno na toj vrsti radi i doktorat. Zaposlen je u Udruzi Hyla.