Novosti

U okviru OPKK projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 Aktivnost Edukacija dionika za upravljanje ekološkom mrežom, u Samoboru je upravo u tijeku sastanak na temu - EU strategija za bioraznolikost do 2030. i kako ispuniti njezine ciljeve.

Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine važan je element Europskog zelenog plana, odgovora EU-a na današnju društvenu i ekološku krizu kojim se želi osigurati pravedna i uključiva tranzicija prema održivom društvu.

Nova Strategija bioraznolikosti usmjerena je na ključne uzroke gubitka bioraznolikosti, poput promjena u korištenju zemljišta i mora, direktnog iskorištavanja vrsta, klimatskih promjena, zagađenja i invazivnih stranih vrsta.

Kvaliteta života ljudi direktno ovisi o stanju okoliša i prirode.

Trenutna pandemija COVID-19 to je dodatno istaknula. Oko 70% novih bolesti u ljudskoj populaciji su zoonoze koje su prešle sa divljih životinja na čovjeka kao domaćina. Gubitak i degradacija prirodnih staništa, osobito šumskih ekosustava, promjena u sastavu životnih zajednica, gubitak prirodnih domaćina, povećani kontakt ljudi s divljim životinjama i njihovo nekontrolirano korištenje razlog su povećanja rizika za prelazak patogena s divljih životinja na ljude.

Zdravi i stabilni ekosustavi preduvjet su očuvanju zdravlja ljudi.

Odgovor na izazove klimatskih promjena, alat za njihovo ublažavanje i prilagodbu novo nastalim uvjetima daje nam bioraznolikost kroz rješenja temeljena na prirodi.

Ambiciozno i žurno djelovanje potrebno je na svim razinama društva, od pojedinca do institucija kako bi se osigurao razvoj i egzistencija u harmoniji s prirodom.

Često je mišljenje da zaštita prirode koči gospodarski razvoj, no to je pogrešna tvrdnja. Naime polovica globalnog bruto društvenog proizvoda ovisi o prirodi, a to iznosi 40 trilijuna EUR, pa možemo reći da gospodarstvo ovisi o prirodi.

Primjerice oprašivači (pčele, leptiri, muhe pršilice) su u Europskoj Uniji neophodni za 84% poljoprivrednih vrsta, te ukupno 76% proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju kukaca. Globalno oprašivači ne osiguravaju samo sigurnost u hrani, već obavljaju i ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara.

Zato je još alarmantniji podatak da su u posljednjih 40 godina populacije divljih vrsta globalno smanjene za 60%, a procjena je da je 1 milion vrsta pred izumiranjem.

Strategija za bioraznolikost sadrži specifične akcije koje se trebaju ispuniti/izvršiti do 2030, uključujući:

• Uspostavu veće EU mreže zaštićenih područja na kopnu i moru (zaštićeno 30% površine i kopnenih i morskih ekosustava)

• Najmanje 10% površine kopna i mora u EU pod režimom stroge zaštite

• EU Plan za obnovu prirode – obaveza restauracija degradiranih ekosustava u cijeloj EU do 2030. (povećati udio organske poljoprivrede, obnova populacija oprašivača, osiguravanje povezanosti 25000 km riječnog toka, smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za barem 50%, sadnja 3 milijarde stabala…)

Za provedbu ove strategije i postizanje ciljeva za očuvanje bioraznolikosti bit će ključna raspodjela obveza i odgovornosti na sve sektore.

U kontekstu smanjivanja pritisaka i očuvanja bioraznolikosti jednako je važna Strategija od polja do stola.

Provedba obiju strategija trebala bi rezultirati smanjenjem ekološkog otiska, dovođenjem u balans potrošnje i raspoloživosti prirodnih resursa.