Novosti

Na današnji dan, prije točno 140 godina, izgrađena je i otvorena žila kucavica između Makarskog primorja i Vrgorske krajine, Rodićeva cesta.

Zbog nedostatka prometnica u XIX. stoljeću u Dalmaciji, Dalmatinski sabor uvidio je vojnu i trgovačku važnost puta koji bi spajao Makarsko primorje sa zabiokovljem i Hercegovinom, koja je još uvijek bila pod Osmanlijskim carstvom. Radovi na cesti prema projektu satnika Gustava Blondeina, započeli su 1876. godine pod pokroviteljstvom dalmatinskog namjesnika baruna Gavrila Rodića, koji se uvelike zauzeo za njenu izgradnju. Upravo zbog toga, cesta nosi njegovo ime. U izgradnji ceste uz II. pukovniju Austro-ugarske vojske, svojim dobrovoljnim radom sudjelovalo je lokalno pučanstvo makarskog i vrgoračkog kraja. Cesta vodi iz Makarske preko prijevoja Staza do sela Kozica gdje se spaja sa glavnom cestom Dalmacije (Zadar-Dubrovnik), širine je 5,50 metara, dužine 32 kilometra od čega se 16 kilometara nalazi unutar Parka prirode Biokovo. Izgradnja ceste stajala je milijun i pol forinti, a svečano je otvorena 30. svibnja 1878. godine. Do sedamdesetih godina 20. stoljeća, kada je izgrađena magistralna cesta Makarska – Vrgorac bila je glavna poveznica Makarskog primorja sa zabiokovljem i Hercegovinom.

„VLAVDAJVĆI FRANJO JOSPI I. CESAR AVSTRIJSKI BVDVČ NAMJESTNIKOM BARVN GAVRIL RODIĆ KOTARSKIM POGLAVAROM VITEZ IVAN Dr LVXARDO OVA CESTA PROZVANA BARVN RODIĆ NACRTANA BI PO SATNIKV VIT. G BLONDEINV SVDJELOVANJEM PVKA SAGRADJENA OD SATNIJA18 OBKOPNKIKA 8 I 9 MJERNIKA II PVKOVNIJE OTVORENA G. MDCCCLXXVIII.“

''Vladajući Franjo Josip I. cesar Austrijski buduć namjesnikom barun Gavril Rodić kotarskim poglavarom vitez Ivan Dr Lužaro ova cesta prozvana barun Rodić nacrtana bi po satniku vitezu G Blondeinu sudjelovanjem puka sagrađena od satnija 18 okolopnika 8 i 9 mjernika II pukovnije otvorena g. 1878." – Prijevod na suvremeni hrvatski književni jezik radi lakšeg prijevoda na engleski jezik.

Natpis na spomeniku u Kozici - srušen nakon Drugog svjetskog rata