HR | EN
Stadoh na povišeno mjesto i doživjeh milinu radosti.
Dr. fra Jure Radić

Međunarodni dan planina 2020.

Od 2002. godine koja je proglašena Međunarodnom godinom planina i koja je podsjetila na značaj očuvanja prirodnih resursa planinskih područja, u svijetu se tradicionalno, svake godine 11. prosinca obilježava Međunarodni dan planina s ciljem da se ukaže na veliki značaj planina i potrebu održivog razvoja njihovog okoliša, što u konačnici dovodi do kvalitetnijeg života stanovništva.

 

Ovogodišnji Međunarodni dan planina na globalnoj razini obilježava se pod geslom: Bioraznolikost planina.

 

Planine su ključne za život na Zemlji. Bilo da živimo na obalama ili na najvećim visinama, povezani smo s planinama i one utječu na nas na mnogo više načina nego možemo zamisliti. Upravo nas planine snabdijevaju sa najvećom količinom svježe i čiste vode, one čuvaju raznolikost biljnog i životinjskog svijeta i dom su jedne desetine čovječanstva. No ipak svakoga dana ekološka zagađenja, posljedice klimatskih promjena, iskorištavanje rudnih bogatstava, oružani sukobi, siromaštvo i glad prijete iznimnoj vrijednosti planinskih područja.

 

Upravo je zato Međunarodni dan planina prilika za stvaranje svijesti o važnosti planina za život ljudi, ali i općenito za život čitavog živog svijeta. Obilježavanjem ovog dana želi se naglasiti važnost postavljanja granica u iskorištavanju planinskih područja kao i potaknuti stvaranje partnerstva koje će donijeti pozitivne promjene planinama i gorama. Posebno se naglašava važnost koju planinska područja imaju za crpljenje vode i hranidbene resurse.

 

Planine čine jednu četvrtinu svjetskoga krajolika, glavni su izvor svjetske opskrbe pitkom vodom i drugim resursima, značajna su središta bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti te dom rijetkim biljnim i životinjskim vrstama.

 

Planinska su područja većinom rijetko naseljena no s druge strane bogatstvom prirodne baštine, raznolikošću nadzemnih i podzemnih reljefnih oblika, ljepotom krajobraza su iznimno privlačna za posjećivanje i rekreaciju.

 

Najčešće se uzvišenje iznad 500 m visine naziva planinom, a ispod 500 m brijegom (iako te granice variraju). U Hrvatskoj tako područja visine iznad 500 m nadmorske visine zauzimaju oko 21 % ukupne površine, a najviše planine su Dinara, Biokovo i Velebit.

 

Većina hrvatskih planina pripada planinskom lancu Dinarida koji se proteže od Slovenije do Albanije. Planine Dinarida oblikovane su pretežito u karbonatnim stijenama, najčešće  od vapnenca i karakterizira ih krški reljef dok su planine u unutrašnjosti Hrvatske nešto niže, šumovitije, po postanku starije i općenito pristupačnije, a čine bivše otoke nekadašnjeg Panonskog mora.

 

Planina Biokovo također je dio planinskog masiva Dinarida i čini prirodnu granicu između Makarskog primorja i Zabiokovlja.